Kolegij načelnika Unsko-sanskog kantona
Narušen integritet lokalnih zajednica
Domaćin kolegija načelnika općina Unsko-sanskog kantona,u četvrtak bila je Bosanska Krupa i nje načelnik Armin Halitović, Prisutni su bili načelnici općina Velika Kladuša Admil Mulalić, Bihaća Albin Muslić, Bužima Mirsad Šahinović, Ključa Osman Ćehajić i Sanskog Mosta Mustafa Avdagić.
Na dnevnom redu se našlo pet tačaka, a svakako je najzanimljivija bila prva tačka, koja se odnosila na analizu aktivnosti u vezi sa uredbom Vlade Kantona o građevinama i zahvatima značajnim za Unsko-sanski kanton i građevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na okoliš i zdravlje ljudi, za koje lokacijsku dozvolu, odnosno urbanističku saglasnost izdaje Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Unsko-sanskog kantona.
Načelnici općina su došli do zaključka da je ova uredba u sukobu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, gdje su jasno definisane nadležnosti lokalnih zajednica, odnosno Općina po ovom pitanju. Vlada Unsko-sanskog kantona ingerencije za izdavanje lokacijskih dozvola preuzela je od općina Uredbom, a što se prema rječima svih načelnika može uraditi samo Zakonom ili Ustavom Kantona. Posebno su se kritički osvrnuli na odgovor i pojašnjenje ministrice prostornog uređenja u Vladi Kantona Sinhe Kurbegović, koja je iznijela konstataciju da su općine konsultovane po pitanju donošenja Uredbe.
Istaknuto je da je konsultacija sa pojedinim općinama bilo, ali da se nisu odnosile na sporne članove kojima se općinama oduzimaju prava za izdavanje lokacijskih dozvola za sve veće objekte koji se grade na području općine.
Kolegij načelnika je jednoglasno prihvatio Zaključak po kojem se Skupštini Unsko-sanskog kantona upućuje zahtjev za promjenu Zakona o građenju Unsko-sanskog kantona, u koji će jasno biti ugrađene odredbe da je izdavanje lokacijskih informacija za sve objekte koji su obuhvaćeni prostorno planskom dokumentacijom Općina isključiva nadležnost općine, dok bi u tom slučaju nadležnost Kantona bila izdavanje lokacijskih informacija za objekte preko 5.000 kvadratnih metara koji nisu obuhvaćeni važećom prostorno planskom dokumentacijom.
Isti dopis koji je poslan Skupštini Unsko-sanskog kantona biće poslan na znanje i premijeru Hamdiji Lipovači kako bi i on, kao veliki zagovornik vraćanja prava općinama, bio u potpunosti informisan o ovom problemu.
Drugu tačku dnevnog reda, koja se odnosila na zakon o izvršnom postupku Federacije BiH, izvrše i sudske presude i udar na budžet općina, inicirao je načelnik Općine Velika Kladuša, koji je naveo primjere izvršenja sudskih presuda na teret Općine, odnosno općinskog budžeta, čime se dovodi u blokadu i budžet i rad Općine. I načelnici ostalih općina su iznijeli identičan problem u svojim sredinama, pa je kolegij donijeo odluku da se uputi zajednička inicijativa da se putem Saveza općina i gradova inicira rasprava o Zakonu o izvršnom postupku u Federacije BiH, jer su općine često suočene sa sudskim rješenjima i skidanjem novca čak i sa namjenskih računa zbog presuda donešenih protiv pojedinih općina, kao i da se uputi apel Agenciji za bankarstvo o poduzimanju određenih mjera, kako bi se prestalo sa ovakvom praksom. Bez namjere da utječu na nezavisnost sudstva, načelnici su istakli činjenicu da se naplate od općina vrše po automatizmu, dok se na potraživanja po sudskim presudama koja imaju općine čeka čak i godinama.
Treća tačka dnevnog reda odnosila sa na problem pasa lutalica, koji je evidentan problem u svim općinama, pa su načelnici razmjenili svoja iskustva i po ovom pitanju i također dogovorili da putem Saveza općina i gradova iniciraju ili promjenu Zakona o zaštiti životinja ili donošenje podzakonskih akata kojim će biti definisana nadležnosti i izvori finansiranja zbrinjavanja pasa lutalica.
Na kolegiju je načelnicima data Informacija o dnevnom redu zakazane sjednice Predsjedništva Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.
