Privredni razvoj Općine Velika Kladuša započinje u periodu od 1961. do 1965. godine kada su ostvareni značajni privredni rezultati. Posebno intenzivan privredni razvoj dešava se u periodu od 1970. do 1985. godine osnivanjem i rastom privrednog giganta „Agrokomerca“. Prema statističkim podacima iz 1986. godine Velika Kladuša je imala 16.000 zaposlenih, a vrijednost izvoza iznosila je preko 100 miliona USD. Značajan doprinos ovakvom napretku dala su i velikokladuška poduzeća „Saniteks“ i „Grupex“ koji su bili nosioci farmaceutske i građevinske industrije na području općine Velika Kladuša i šire.

Od ukupne površine zemljišta Općine, najveći procenat predstavlja poljoprivredno zemljište (67%) od ukupne teritorije. Prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje su šume pitomog kestena, tekuće i termalne vode, kao i ležišta nemetaličnih i metaličnih mineralnih sirovina.

PODUZETNIŠTVO


Prema službenoj evidenciji registriranih pravnih i fizičkih lica na području Općine djeluju:
Privredni subjekti (578):

  • Trgovinska djelatnost (209)
  • Zanatska djelatnost (155)
  • Ugostiteljstvo i turizam (22)
  • Ostalo (192)

Privredni subjekti na području općine Velika Kladuša djeluju kroz različite vidove privrednih djelatnosti: različite vrste i oblici trgovačke djelatnosti, ugostiteljstvo i turizam, građevinska djelatnost, proizvodnja metalnih proizvoda, drvna industrija, proizvodnja namještaja, prehrambena industrija, proizvodnja proizvoda od plastičnih masa itd.
Najveći broj je u djelatnosti trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, na drugom mjestu je građevinarstvo, dok je na trećem mjestu prerađivačka industrija.
Samostalno privređivanje fizičkih lica (399):

  • Obrt (172)
  • Trgovina (117)
  • Ugostiteljstvo (107)
  • Srodne djelatnosti (3)

POLJOPRIVREDA

Poljoprivreda je tradicionalno bila glavna privredna djelatnost i osnovni izvor prihoda stanovništva općine Velika Kladuša. Prirodna bogastva i zemljišni resursi kao što su poljoprivredno zemljište (67% teritorije općine) osnov su za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju organske hrane. Šumsko zemljište sa nalazištima ljekovitog bilja i šumskih plodina su također jedan od značajnih resursa. Tu je neizostavna tradicija i iskustvo poljoprivrednih proizvođača u kooperantskoj proizvodnji za potrebe prehrambene i prerađivačke industrije. Iako je manje zastupljeno ratarstvo zbog usitnjenosti posjeda, Općina postiže zavidne rezultate u oblasti stočarstva (mlijeko i meso) i kooperantske proizvodnje voća i povrća na otvorenim i zatvorenim prostorima, ne umanjujući rezultate ostvarene u oblasti pčelarstva i peradarstva. Na godišnjem nivou proizvede se oko 7 miliona litara mlijeka, tako da prema ostvarenoj proizvodnji mlijeka zauzimamo visoko drugo mjesto na Unsko-sanskom kantonu. S obzirom da je prijeratna proizvodnja bila oko 11 miliona litara postoji realna osnova za daljnji razvoj mljekarstva. Koristeći tradiciju u kooperantskoj proizvodnji, Općina spada u red vodećih proizvođača i izvoznika voća i povrća gdje se putem organizovanog otkupa od strane SPZ „Agromerkantilija“ i poduzeća „Bašo“ d.o.o. Velika Kladuša izveze po nekoliko stotina tona krastavaca kornišona, jagode, maline i kestena godišnje.

Na prostoru općine u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata upisano je sveukupno 1.504 lica od čega 1.488 gazdinstava fizičkih lica i 16 gazdinstava pravnih lica (9 privrednih subjekata, 5 zadruga i 1 udruženje)
Poljoprivreda predstavlja sirovinsku osnovu za razvoj prehrambene i prerađivačke industrije na prostoru općine Velika Kladuša što je prepoznato kao strateški resurs i izazov strategije razvoja općine u narednom periodu. Daljnji privredni razvoj općine će uveliko zavisiti od razvoja malih i srednjih poduzeća i obrta, te razvoja sektora poljoprivredne i prehrambene industrije za koje postoje veliki kapaciteti i tradicija, kao i razvoja trgovačkih poduzeća.